aktivistički spomenar

HR EN

Pokret za ravnopravnost LGBTIQ osoba

Na izložbi je povijest borbe za prava LGBTIQ osoba prikazana putem panoa koji donosi kronologiju aktivističkog organiziranja i institucionalnih iskoraka prema ravnopravnosti, od druge polovice 1970-ih kada tek započinje dekriminalizacija homoseksualnosti (u Sloveniji, Hrvatskoj i Crnoj Gori), a koja je na prostoru bivše Jugoslavije okončana tek 1996. godine kada je to učinila i Makedonija, i to radi uvjeta za ulazak u Vijeće Europe. Četiri desetljeća kasnije, vidljivost LGBTIQ zajednice i njezinih zahtjeva za životom u slobodi, ravnopravnosti i sigurnosti od nasilja neusporedivo je veća, kao i razina prava, u odnosu na početnu, sumračnu poziciju kriminalizirane margine. U tim uspjesima, ključnu su ulogu odigrale aktivističke i kulturne inicijative koje se u pokretu za LGTBTIQ prava možda i najčvršće isprepliću, što sr očituje u efektnim direktnim i medijskim akcijama i povorkama ponosa koje na razini čitave ljudskopravaške scene funkcioniraju kao središnji javni događaji afirmacije solidarnosti i prava na različitost ali i precizne političke, ekonomske i društvene kritike.

PANO – LGBTIQ PRAVA U REGIJI

Na izložbi je izložena i oštećena zastava ZG PRIDE-a koju su dvojica mladića u noći uoči Povorke ponosa 2016. pokušali spaliti. Ona je simbol borbe protiv homobofobije dugog trajanja koja i nadalje živote LGBTIQ osoba izlaže velikom riziku fizičkog nasilja, govora mržnje, isključivanja, diskriminacije i odbacivanja.

Trenutno glavni poticaj na mržnju prema LGBTIQ osobama - pozitivnim učincima normativne europeizacije postjugoslavenskih država usprkos - dolazi upravo iz prostora civilnog društva. Naime, u tom često (i od nas aktivista samih) idealiziranom prostoru građanskog samoorganiziranja bujaju ultrakonzervativni akteri koji, uz učestalu podršku religijskih institucija i uvelike tajne izvore financiranja zdušno pokušavaju rastočiti dosegnute standarde zaštite ljudskih prava, i to u prvom redu rodne ravnopravnosti. Pravo na izbor, oblikovanje i življenje vlastitog seksualnih rodnog identiteta, u otklonu od patrijarhalne i religijske norme, u čemu su LGBTIQ pokretu korito utrle feministkinje, današnji konzervativni kontrarevolucionari, kako sami sebe nazivaju, pokušavaju svesti na „naravni zakon“ iza čega se krije opasna namjera desekularizacije.

U regionalnom zajedništvu u mržnji nacionalne im razlike ne predstavljaju nikakav problem, iako se po drugim pitanjima, poput prava nacionalnih manjina, redovito svrstavaju na stranu čistokrvnog domoljublja. Iako se izložba „Otpor, pokret, promjena“ ne bavi regresivnim aktivističkim praksama u regiji, vrijedi pročitati istraživačke članke „Željka i četnici“ Ane Brakus, „Vice i kontrarevolucionari“ i Hrvoja Šimičevića na portalu Novosti te analize Sanje Despot „Puna im usta obitelji, a smeta im borba protiv nasilja nad ženama“ te „Tko su ključni konzervativci u EU ikakva je njihova veza s Hrvatskom“ na portalu Faktograf kako bi se bolje razumio aktualni društveni kontekst borbe za LGBTIQ prava i rodnu ravnopravnost. Lucidne naslovnice Novosti koje u satiričkoj maniri kultnog Feral Tribune-a denunciraju politiku isključivanja i mržnje ultrakonzervativaca očito jako pogađajiu lidericu „U ime obitelji“ Željke Markić jako pogađaju, sudeći po mnoštvu javnih osuda i tužbi kojima zasipa redakciju i njezinog nakladnika Srpsko narodno vijeće.

lgbt_finalprint.jpg