aktivistički spomenar

HR EN

ŠKART, Beograd, izbor štampanog materijala

U čitalačkom dijelu izložbenih prostora, u blizini ekrana uličnih prosvjeda izložen je izbor dokumentacije i radova kolektiva ŠKART koji je nastao 1990. godine na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, a pokrenuli su ga Dragan Protić i Đorđe Balzamović.

„Kolektiv voli da esperimentiše u radu, a najviše u poeziji i dizajnu. Bavi se i «arhitekturom ljudskih odnosa». Kroz stalni sukob unutar kolektiva, koji ih prati od početka, članovi pokušavaju da iz toga izvuku novu vrednost. Vešti su da grešku učine lepom. Uporni su u pokušajima da spoje rad i zadovoljstvo.“

Tako ŠKART sebe predstavlja na svojoj web stranici koja daje bogat pregled njihovog štampanog materijala, objekata, radionica, akcija i inicijativa i muzičkih radova.

Odlomci intervjua „ŠKART: Svatko ima svoj ritam buđenja!“ Bojana Krištofića sa Draganom Protićem i Đorđom Balzamovićem, 25.5. 2014., dizajn.hr:

„Arhitektura je, pojednostavljeno rečeno, otimanje, zauzimanje i preoblikovanje fizičkog prostora. Nikad nisam imao dovoljno samopouzdanja za tako nešto, kao ni za štošta drugo. Zato sam, ohrabren ovom našom malom hordom u Škartu, umjesto za projektanstki stol, krenuo negdje drugdje, u neosvojene teritorije poezije, glazbe, terenskog rada… Tu svakako spada i dizajn, odnosno njegovo rubno područje između “hladne pustoši papira”, kako kaže Arsen, i performativnih formi. Eksperimenti u pečatnoj vizualnoj poeziji su nam bili prva stanica.“

Dragan Protić, ŠKART, o tome što ga je „gurnulo“ u dizajn

„Oko nas se sve raspadalo i mi smo na to reagirali, između ostalog, i poezijom i slikom. Pokušavali smo da naša poruka bude čitljiva, a pored toga smo redovito išli na demonstracije. Politika nije privilegija političarske klase, koja se počela formirati početkom devedesetih i danas je klasa za sebe. Politika je bavljenje vlastitim životom. Nacionalizam nam je od samog početka bio odvratan. Nacionalizam je strašna bolest protiv koje se treba stalno boriti. Zbog toga u radovima pokušavamo biti jasni i ne okolišati. A kako smo se upoznali s raznim aktivističkim inicijativama? Prijateljica Nada Petronijević-Čović, novinarka Studija B, upoznala nas je s hrabrim i tek osnovanim Ženama u crnom i tako smo počeli surađivati. Tih godina, početkom devedesetih, upoznavali smo ljude na demonstracijama, koje su bile česte. Beograd nije velik, a krug ljudi koji je izlazio na ulice bio je još manji. K tome sam od 1991. do 1994. prodavao na ulici opozicijske novine i tako upoznao još više ljudi i aktivista.“

Đorđe Balzamović, ŠKART, o društvenom angažmanu putem dizajna i umjetnosti u Srbiji 1990-ih

„Teško je biti kratak u opisu Horkeškarta. Sve što se događalo u vezi s tim horom (zborom) događalo se i unutar same grupe. Hor je proizašao iz naše želje da izbjegnemo jednu prezentaciju našeg rada. Htjeli smo da napravimo priredbu s pjevanjem, jer su nam se prezentacije činile tako dosadne – stoga smo napravili otvorenu audiciju. Došlo je pedesetero mladih ljudi, a mi smo im rekli da audicije nema i svi su primljeni. Htjeli smo da svi mogu pjevati, što smo i učinili odbacivanjem klasične audicije. Htjeli smo pjevati na ulicama, svima, a ne samo na koncertima glazbenoj publici, u čemu smo također uspjeli. Pjevali smo pjesme obnove i izgradnje, pjesme iz socijalističkog razdoblja. Htjeli smo da se ne zaboravi kako je socijalizam imao odličnih strana, što tada nitko nije htio ni pomisliti. Međutim, neki ljudi su to razumjeli, čak i u zemljama gdje ne razumiju srpsko-hrvatski. Pjevali smo i angažirane pjesme pjesnika iz cijele Jugoslavije – ja se ne libim koristiti taj termin. Ako može postojati Skandinavija, može i Jugoslavija. Potom su i sami članovi počeli praviti pjesme, dobrim dijelom na našu inicijativu. Zatim smo htjeli da hor počne raditi i bez nas, te smo, poslije skoro sedam godina rada, odlučili uvesti samoupravljanje. To je odlično prošlo i na to smo ponosni. Hor se lijepo nastavio razvijati i bez nas, i danas postoji i odlično zvuči. Nema mnogo onih koji nešto počnu pa to poslije planski prepuste drugom, naročito kada postane uspješno.“

Đorđe Balzamović, ŠKART, o projektu Horkeškart

izvor: www.škart.rs
foto: Barbara Blasin
foto: Barbara Blasin
foto: Barbara Blasin
foto: Barbara Blasin
foto: Barbara Blasin
foto: Barbara Blasin
foto: Biljana Jordanovska
foto: Biljana Jordanovska
skart-s-izlozbe.jpg