aktivistički spomenar

HR EN

Izložbeni postav o borbi za javna dobra i zaštitu okoliša

Tematska cjelina izložbe „Otpor, pokret, promjena“ posvećena borbi za javna dobra i zaštitu okoliša pretapa se sa temom širenja javnog prostora političke, društvene, kulturne i ekonomske participacije, kao temeljne odrednice demokratizacije. Vrijednost i važnost čuvanja i širenja javnog prostora u svim njegovim dimenzijama (fizičkoj, komunikacijskoj, kulturnoj, ekonomskoj i političkoj) glavna je afirmativna poruka ovog dijela izložbe.

Danas su javna i zajednička dobra najširi i najproduktivniji zajednički nazivnik progresivnog društvenog i kulturnog aktivizma širom post-jugoslavenskog prostora koji dokazuje da djelotvorno povezuje i okuplja zaštitu okoliša, zaštitu ljudskih prava i potragu za političkim i socioekonomskim modelom koji može jamčiti održivost na razini čitavog eko sustava, društava i lokalnih zajednica.

FOTOGRAFIJE izložbenog prostora gdje se vidi da ekran dominira

Borba za javna i zajednička dobra pretpostavlja cjelovitu kritiku modela ekonomskog i političkog upravljanja kojime se široki spektar prirodnih i društvenih i resursa prelijeva u sferu privatnih dobara, dostupnih i profitabilnih za odabrane, a nedostupnih i naplativih za ostale, i to prema klijentelističkom ključu bliskosti sa vladajućima, i to mimo uvida, utjecaja i nadzora javnosti. Borba za javna dobra omogućuje okupljanja širokih i raznorodnih koalicija gdje se dimenzija zaštite prava pojedinca usklađuje sa pitanjem socijalne pravednosti upravljačkih aranžmana, društvene jednakosti te temeljnim pitanjem održivosti i odgovornosti spram planeta i budućih generacija. Ona se odnosi na široki spektar resursa - od šuma, voda i obala, preko javnih prostora do javnih usluga zdravstva, obrazovanja, znanosti, kulture, stanovanja, komunikacija i informiranja.

Borba za javna dobra ostvaruje se i u osvajanju i oblikovanju autonomnih prostora stvaralaštva i zajedništva, slobodnih od tržišnih i političkih uvjetovanja. Kulturne i aktivističke prakse širom regije stvorile su niz autonomnih kulturnih centara i suradničkih platformi koje transformiraju zapuštene i odbačene javne prostore i njeguju alternativne oblike samoorganiziranja i direktnog odlučivanja, kritičko mišljenje, debate i stvaralaštvo - AKC Metelkova u Ljubljani gdje djeluje i Delavsko-punkerska univerza, AKC Attack! i AKC MEDIKA u Zagrebu, Rojc u Puli, OKC Abrašević u Mostaru, Banjalučki socijalni centar (BASOC). Radnički univerzitet u Tuzli, Dobre kote i platforma Otvoreni univerzitet u Sarajevu, Termokiss u Prištini, Kvaka 22, Inex film, Ulichna galerija, Magacin, EGZOprostor, U10 i drugi umjetnički i kulturni prostori u Beogradu i drugim gradovima.

Borba za javna dobra pokreće građane

Borba za javna dobra pokazuje se kao posebno djelotvorna u mobilizaciji građana jer se često fokusira na vidljive i opipljive učinke otuđenja, oštećenja i razaranja okoliša i društvenosti s kojima se građani identificiraju. To je dokazalo niz javnih prosvjednih akcija i novih oblika horizontalnog organiziranja koji uspijevaju masovno mobilizirati građane u revoltu, povezati socio-ekonomsku, ekološku i građansko-ljudskopravašku dimenziju nepravde te stvarati nova savezništva preko klasnih, sektorskih i disciplinskih i organizacijskih granica.

Protiv devastacije i privatizacije zelenih i javnih površina građani/ke su ustali u sklopu inicijativa Srđ je naš, Ne damo Varšavsku!, Ne da(v)imo Beograd!, Park je naš i višegodišnjih protesta protiv sistemske urbane devastacije Skopja. Inicijativa Hrvatska može bolje za obrazovanje kao razvojni prioritet, a ne kao polugu konzervativne indoktrinacije podigla je na noge na simultanim prosvjedima širom zemlje u lipnju 2016. stotinu tisuća građana. Otpor neoliberalnim alatima privatizacije javnih i prirodnih dobara iskazan je 2014. kroz masovnu referendumsku inicijativu koalicije hrvatskih udruga i sindikata Ne damo naše autoceste!. u Hrvatskoj gdje trenutno djeluje Pokret otoka protiv koncesioniranja plaža, priobalja i pomorskog dobra.

Nove studentske pokrete širom Balkana koji afirmiraju direktnu demokraciju, oštro kritiziraju neoliberalnu paradigmu te danas kataliziraju široki spektar aktualnih borbi za javna dobra, radnička i ljudska prava motivirao je revolt protiv komodifikacije obrazovanja (serija studentskih blokada, plenumskog organiziranja i prosvjeda širom regije od 2009.). Propasti tvornice DITA u Tuzli uspješno su se suprotstavili radnici kroz tri godine štrajkova glađu uz solidarnu podršku studenata aktivista, a široka građanska, aktivistička i umjetnička podrška radnicama Kamenskog u Zagrebu rezultirala je pokretanjem alternativne proizvodnje kroz udrugu „Kamensko“ koju je osnovala grupa radnica.

Od revolta do promjene: „Što se dogodi u Bosni, neće ostati samo u Bosni“

Tragičan slučaj male bebe koja nije na vrijeme dobila potrebno liječenje l jer nije imala matični broj i putovnicu potakla je (JMBG demonstracije širom BiH u lipnju 2013. protiv političko-administrativne zarobljenosti građana u nacionalističko-klijentelistički režim koje su se rasplamsale u žestoku pobunu protiv korumpirane vlasti u protestima iz veljače 2014.).

Kako naglašava Larisa Kurtović u znanstvenom članku „Who sows hunger, reaps rage’: on protest, indignation and redistributivne justice in post-Dayton Bosnia-Herzegovina“ iz 2015., bosanska je pobuna stvorila novi pogled na isprepletenost političkih i ekonomskih odnosa i afirmirala logiku klasno i etički osviještene politike akcije za socijalnu pravdu i to „upravo time što je stvari nazvala njihovim pravim imenom, odnosno, pokazavši da Dayton nije bio samo era izgradnje države i dizajniranja civilnog društva, već brutalna, tektonski razorna postsocijalistička transformacija koja je proizvela nove vrste nasilnog potčinjavanja i nove forme marginalizacije.“ Srećko Horvat i Igor Štiks su u članku „The new Balkan revolts: from protests to plenums, and beyond“ iz ožujka 2014. ukazali na važnost bosanskih protesta za rođenje „istinskog aktivnog građanstva i dubinsku politizaciju društva oko najtemeljnijih pitanja ijedne zemlje, a to su socijalna pravda i jednakost svih građana. Što se dogodi u Bosni, neće ostati samo u Bosni.“

„Zajednička dobra poklič su društvenih pokreta u kojem se kristalizira, s jedne strane, njihovo specifično negativno iskustvo uznapredovalih procesa komercijalizacije sve širih krugova netržišnih dobara i usluga koje čine temelj društvene jednakosti. A s druge, pozitivno iskustvo društvene samoorganizacije, socijalne solidarnosti i demokratskog upravljanja resursima koje se javlja u tim pokretima i ukazuje na hitnu potrebu za političkim projektom resocijalizacije ekonomije koji će razbiti zatvoreni krug kapitala i njegovim nestabilnostima potčinjenog procesa javnog upravljanja kriznim ekonomijama.“. Poziv na političku akciju, utemeljenu na dosezima građanskog aktivizma zajednička dobra, poslali su organizatori konferencije „Ekonomija kriznog kapitalizma i ekologija zajedničkih dobara“ Multimedijalni institut, Prava na Grad, Centra za radničke studije i Heinrich Boell Stiftunga, čiju arhivu itekako aktualnih video zapisa i tekstova možete pregledati OVDJE.

Organizacije i inicijative u polju zaštite okoliša i javnih dobara

(…neke od znanih…bivših i sadašnjih…različitih problemskih fokusa …otvoreno za upisivanje)

Hrvatska: Svarun, Zelena akcija, Zelena Istra, Sunce, Zeleni forum, Pravo na grad,Multimedijalni institut, Attack!, Clubture, Platforma 981, Kulturnjaci2016...SRĐ JE NAŠ, NE DAMO CVJETNI TRG/VARŠAVSKU, ZELENO BOROVJE, VOLIM PULU, ZAUSTAVIMO TTIP, NEDAMO NAŠE AUTOCESTE, ČUVAMO NAŠ PARK, MUZIL, Pokret otoka…

Srbija: OTPOR, Ne da(vi)mo Beograd, KO GRADI GRAD, Lokalni front, Kraljevo, Udruženja predstavnika skupštine stanara, Niš, Lokalne politike i urbana samouprava - Detelinara (Novi Sad)…

Crna Gora: GREEN HOME, EXPEDITIO Kotor, ANIMA Kotor… Bosna i Hercegovina: Otvoreni univerzitet, Udruženje AKCIJA, Koalicija za zaštitu rijeka BiH, Koalicija za zaštitu rijeke Sane, Inicijativa Park je naš, Centar za životnu sredinu, EuroNatur, RiverWatch, Oštra nula, Dobre kote…

Makedonija: Ploštad sloboda, Eko gerila, NE plaćanje naknada za osiguranje zdravstvenog i mirovinskog, Hera - Udruga za zdravstveni odgoj i obrazovanje i istraživanje, Parkobrani, Prva Arhi Brigada, Inicijativa Volim GTC, Centar za klimatske promjene…

Tekstovi o aktivizmu za zajednička i javna dobra i u regiji: